Determinante zdravlja: definisanje i identifikovanje genetskih, strukturalnih, sredinskih i drugih faktora koji doprinose zdravlju i bolesti – ka novom istraživačkom okviru

O čemu govorimo, kada govorimo o ekološkim determinantama zdravlja

 

Povećana pažnja posvećena političkim i tržišnim determinantama zdravlja poslednjih godina zasenila je ekološke determinante, a stalna konceptualna dvosmislenost između ekoloških determinanti zdravlja (EclDoH) i životnosredinskih determinanti zdravlja (EnvDoH) može ograničiti jasnoću za istraživanje, politiku i praksu. U okviru projekta sproveden je sistematski pregled literature, koji je imao za cilj da sintetiše kako su EclDoH definisane i konceptualizovane u akademskoj literaturi, da identifikuje opisane komponente i ispita njihove odnose sa drugim determinantama zdravlja, posebno sredinskim determinantama zdravlja na globalnom nivou.

 

Urađen je sistematski pregled literature u skladu sa smernicama PRISMA 2020. Recenzirane publikacije koje se eksplicitno bave EclDoH i pružaju definicije, komponente ili odnose sa drugim determinantama uključene su u istraživanje; publikacije koje nisu na engleskom jeziku i koje nisu recenzirane bile isključene iz daljeg razmatranja. Sprovedena je sveobuhvatna pretraga vodećih baza naučnih publikacija za recenzirane publikacije dostupne do 16. septembra 2025. godine, sa dodatnim studijama identifikovanim putem lanca citata i ciljanih pretraga Google Scholar-a. Definicije i odnosi su sintetizovani narativno, dok su komponente analizirane korišćenjem induktivnog tematskog pristupa. Studiju je finansirao Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost istraživanja Autonomne Pokrajine Vojvodine.

 

Ukupno je uključeno 100 publikacija, pretežno iz zemalja sa visokim prihodima, posebno iz Kanade (24%), Sjedinjenih Američkih Država (13%) i Australije (12%). Nešto više od polovine bili su originalni istraživački članci, dok su ostatak činili pregledi, komentari, poglavlja u knjigama i radovi sa konferencija. Samo 16 publikacija eksplicitno je definisalo EclDoH, najčešće ih uokvirujući kao sisteme i procese vezane za ekosisteme, prirodu i neživo okruženje, često naglašavajući međuzavisnost ljudi i neživog okruženja. Komponente su identifikovane u 94 publikacije i grupisane u sedam domena: fizičko okruženje, klima i vreme, ekosistem, prirodne katastrofe, stanovanje i urbanizacija, hrana i društveno okruženje, pri čemu je fizičko okruženje najčešće bilo najčešće pominjano. Odnosi sa drugim determinantama opisani su u 31 publikaciji: 10 je razlikovalo EclDoH od determinanti životne sredine, osam ih je tretiralo kao sinonime, a ostale publikacije su opisale interakcije, posebno sa društvenim determinantama zdravlja.

 

Ovaj pregled je otkrio da postoji nedostatak konceptualnog konsenzusa o ekološkim determinantama zdravlja. Ova činjenica može ograničiti uporedivost između studija i ograničiti efikasno istraživanje, zastupanje, kreiranje politika i obrazovanje. Veća konceptualna jasnoća je neophodna za jačanje odgovora javnog zdravlja u kontekstu ubrzanih ekoloških promena.

Finansiranje je obezbedio Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučna istraživanja Autonomne pokrajine Vojvodine, Republika Srbija. Studija nije registrovana.

 

Rad je objavljen u časopisu BMC Public Health i može mu se pristupiti putem ovog linka.

 

O čemu govorimo kada govorimo o sredinskim determinantama zdravlja?

 

Sredinske determinante zdravlja (EnvDoH) su široko prepoznate kao faktore koji oblikuju zdravlje i ponašanje, ali je malo pažnje posvećeno načinu na koji su konceptualno definisane. Ovo je značajno s obzirom na njihovu upotrebu u različitim disciplinama i nedostatka dosledne definicije „životne sredine“, što doprinosi nedoslednostima u istraživanju, politici i praksi. Prateći smernice PRISMA 2020, sproveli smo sistematski pregled recenziranih publikacija na engleskom jeziku koje se bave definicijama, komponentama ili odnosima EnvDoH sa drugim determinantama. Pretrage najznačajnihih baza podataka obuhvatile su studije objavljene do 31. avgusta 2025. Definicije i odnosi su sintetizovani narativno, a komponente su analizirane korišćenjem induktivne tematske analize. Među 1157 uključenih publikacija, 52,3% je poteklo iz Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Australije, a 47,5% je objavljeno od 2020. godine pa nadalje. Samo u 77 publikacija (6,7%) uspeli smo da identifikujemo definiciju EnvDoH, u rasponu od širokih opisa („sve što nije genetsko“) do višedimenzionalnih okvira koji obuhvataju fizičke, prirodne, izgrađene, društvene, političke i bihevioralne domene. Komponente identifikovane u 1147 (99%) publikacija grupisane su u 56 tema i 12 domena, pri čemu su okruženje povezano sa ishranom i fizičko/prirodno okruženje najčešće zastupljeni. Odsustvo konceptualnog konsenzusa o EnvDoH ograničava uporedivost između studija i može ometati istraživanje, politiku, zastupanje i obrazovanje. Potrebna je veća konceptualna jasnoća kako bi se ojačali odgovori javnog zdravlja na ubrzane promene u životnoj sredini. Finansiranje je obezbedio Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost Autonomne pokrajine Vojvodine.

Rad je objavljen u časopisu World i može mu se pristupiti putem ovog linka.

 

Povezane vesti: